skip to Main Content

Završna radionica projekta

Ekološka udruga ”Anguilla“ implementirala je i finalizirala aktivnosti projekta “Inventarizacija endemskih vrsta riba donjeg toka rijeke Neretve i Hutova blata nakon recentne invazije alohtonih karnivornih vrsta riba“. Projekt je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog Javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2020. godinu.

Projekt je imao za cilj osigurati poboljšanje kvaliteta okoliša boljim znanjem o recentnom statusu endemskih neretvanskih riba koje predstavljaju važnu kariku u bioraznolikosti Bosne i Hercegovine, potaknuti održivi razvoj te započeti ispunjavanje budućih međunarodnih obveza u zaštiti riba u procesu pristupanja Europskoj uniji.

Članovi ekspernog tima tijekom prvih mjeseca projekta proveli su pripremne aktivnosti na organizaciji i realizaciji projekta te inicijalnu radionicu na kojoj su predstavljene planirane aktivnosti i očekovani rezultati,  provedena  su istraživanja postojećih osnovnih i dopunskih literaturnih, kartografskih i drugih vrsta podataka sa ciljem utvrđivanja dosadašnjeg stanja ihtiofaune istraživanog područja. Terenska istraživanja  provedena su od travnja do rujna na vodama Hutovog blata, Mostarskog blata te rijekama Krupi, Bregavi, Buni i Trebižatu, nakon čega su dobiveni rezultati obrađeni statistički korištenjem odgovarajućih programa, radi izrade grafikona i proračuna te predstavljeni u  studiji/elaboratu  i završnoj radionici projekta.

Iz ekološke udruge Anguilla ističu da su istraživanja  pokazala veliki porast alohtonih vrsta riba, posebno povećanu brojnosti pastrvskog grgeča i štuke na cijelom prostoru Hutovog blata. Zabilježen je i potvrđen  aktivan mrijest ovih vrsta, koji započinje od veljače, što dokazuju ulovljeni primjerci svih dobnih skupina. Analizom sadržaja želudaca ulovljenih jedinki potvrđeno je da se obje vrste hrane endemskim vrstama kao što je plotica, podustva i sval. Njihova je brojnost trenutno visoka sa stabilnom populacijskom strukturom, stoga se može preporučiti i komercijalnu eksploataciju ovih vrsta mrežama i sportskim ribolovom. Najlošija situacija u brojnosti pojedinih vrsta u Hutovom blatu je s podustvom. Brojnost joj je povećana jedino tijekom perioda mrijesta, kada migrira iz Neretve do područja mrijesta. Trenutno stanje jasno upućuje na hitnost čišćenja  jaruga i kanala radi omogućavanja ulaska i u druge izvore. Neophodno je revitalizirati i zaštititi poznata mjesta mrijesta endemičnih vrsta što se može iskoristiti u edukativne svrhe i kao turistička zanimljivost. Također zbog narušenog vodnog režima potrebno je pristupiti i drugim mogućnostima zaštite.  U Svitavskom jezeru brojnošću prevladavaju prvenstveno alohtone vrste, od kojih pojedine imaju i ekonomski značaj. Ovo jezero uz dodatna istraživanja može se pretvoriti u područje rekreacijskog ribolova. Također, neophodno je konstatovati i činjenicu da su rezultati u poređenju sa projektom LIFE značajno promjenjeni kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom pogledu. Deransko jezero danas je potpuno promjenjeno u odnosu na prije 30-ak i više godina. Konsatovan je rapidan proces zarastanja, gdje sušenjem močvarne vegetacije dolazi do njenog taloženja, tako da je Deranskog jezera je u zadnjih 35 godina na prostoru izdignuto oko 1m. Sve se to odrazilo i na sastav i brojnost ihtiofaune.

Mostarsko blato naseljava stenoendemska vrsta prikanac koja predstavlja iznimno važno kultorološko i prirodno blago Mostarskog blata. Prema razgovoru sa sportskim ribolovcima njegova brojnost je znatno smanjenja prvenstveno zbog nedostatka vode u područjima mrijesta stoga je za njegovo očuvanje potrebno osigurati područja pogodna za aktivan mrijest. U vodama Mostarskog blata nisu zabilježene invazivne predatorske vrste poput štuke ali se bilježi porast invazivne sunčanice.

Rijeka Buna pokazuje dobre značajke očuvane salmonidne rijeke. Manja brojnost mekousne pastrve ukazuje na potencijalne probleme vezane za ribolovne aktivnosti. Tijekom provedenih istraživanja nisu zabilježene invazivne vrste ali pojava smuđa u rijeci Neretvi može predstavljati opasnost i za ovaj riječni ekosusatav.

Zbog poremećaja vodnog režima izgradnjom HE Stolac (RS), došlo je do značajnog poremaćaja u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ihtiofaune rijeke Bregave, a posljedice se osjete i na području PP Hutovo blato. Dati poremećaj vodnog režima uzrokovao je manji vodostaj, gdje tokom ljetnog perioda na većem dijelu presuši, te njeno korito predstavlja odlagalište otpada. U gornjem dijelu toka rijeke Bregave uglavnom se love mekousne pastrve i sval. Ulov ukazuje na dobro očuvano stanje ovog dijela Bregave, kojemu treba dati veći značaj u očuvanju endemske mekousne pastrve u cijelom slivu Neretve. Velika prijetnja autohtonim ribljim vrstama je narušen vodni režim jer je i tijekom istraživanja zabilježen ekstremno nizak vodostaj što uveliko utiječe i na količinu vode u Hutovom blatu. Također, bilježe se i promjene u kvaliteti vode zbog izraženog antropogenog pritiska. Na ušču rijeke Bregave prema Neretvi, u Hutovom blatu, zabilježena je veća brojnost  autohtonog svala.

Za rijeku Trebižat posebno zabrinjava promjena u kvaliteti vode posebno u nizvodnom dijelu zbog sve većeg antropogenog pritiska, otpadnih voda, ilegalne gradnje i slično. Prema zapažanjima sportskih ribolovaca hiperprodukcija štuke zabilježena je i u rijeci Trebižat. Smatraju da je introdukcija ove vrste došla preko HE Peć Mlini, odnosno akumulacije Nuga odakle se rijekom Trebižat proširila i na ostale vodotoke.  Uz štuku od invazivnih vrsta zabilježeni su i pastrvski grgeč, som i sunčanica.

Dobiveni rezultati provedenih istraživanja  predstavljeni su u Studiji/elaboratu o statusu endemskih neretvanskih vrsta riba i utjecajima alohtonih invazivnih vrsta na njihove populacije i na završnoj radionici održanoj 25.listopada 2021.godine u Parku prirode Hutovo blato.

Iz ekološke udruge „Anguilla“ ističu je kako je za zaštitu i očuvanje endemskih vrsta na cijelom istraživanom području potrebno uvođenje novih modernih mjera konzervacije vrsta i staništa. Dodatne mjere trebaju biti usmjerene na očuvanju, revitalizaciju (PP Hutovo blato) i unaprjeđenju prirodnih mrjestilišta endemskih vrsta u istraživanom području, te projektnom pristupu zaštite i unaprjeđenja tekućica u cilju formiranja novih zona prirodnog mrijesta. Mapiranje, obilježavanje, zaštitu i čuvanje postojećih mrjestilišnih zona treba provoditi kroz suradnju postojećih koncesionara i znanstvenih institucija. Predlaže se i redefiniranje  postojeće prakse mjera ublažavanja rada hidrocentrala isključivo kroz poribljavanje, u korist modernih konzervacijskih mjera promicanjem prirodnog mrijesta, a poribljavanje akumulacija vršiti vrstama koje se relativno lako prilagode na akumulacijske uvjete u cilju zadovoljenja brojnosti i mase riba po hektaru površine akumulacije. U cilju unaprijeđenja trenutačnog stanja endemskih ribljih vrsta u Hutovom blatu i ostalim vodotocima, od izuzetne je važnosti  osigurati povoljan režim voda (čišćenje mulja i obrastanja) te započeti s kontinuiranim i sistematskim iskorjenjivanjem unešenih vrsta, naročito onih od beznačajne ekonomske vrijednosti poput sunčanice ali i štuke i pastrvskog grgeča.  Prvo treba započeti s upoznavanjem lokalnog stanovništva kroz edukativne radionice o potencijalnim opasnostima i potrebama eliminacije ovih vrsta iz močvare. U suradnji sa korisnicima voda potrebno je iznaći rješenje te kroz zakonski okvir definirati stalan i povoljan nivo voda potreban za očuvanje vrsta koje u njima obitavaju, posebno u zonama mrijesta endemskih vrsta.

Projekt sufinancira

Projekt provodi

Back To Top