Obnovljeno skoro 1500 ha Hutovog blata – osiguranje za sigurniju klimatsku budućnost

Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50% površine te zemlje. WWF je zajedno s Parkom prirode restaurirao oko 1500 ha parka koji je već ostao bez 50% vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari

KARAOTOK – U Parku prirode Hutovo blato, najvećem bosanskohercegovačkom močvarnom području koje je još od 2000. godine upisano u ramsarski popis ukupno 150 međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u, danas je proslavljen Dan MERLIN. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF i uprava Parka zajedno su s partnerima predstavili rezultate restauracije Hutovog blata, kojemu, pod golemim pristiskom hidroelektrana, prijeti gubitak vode.

„Hutovo Blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji su provedene aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova“, istaknula je direktorica PP Hutovo blato Irena Rozić okupljenim dionicima i partnerima, koji su i brodom obišli obnovljene lokacije. Direktorica parka je naglasila da je opstanak Hutovog blata neophodna podrška institucija.

„Park prirode Hutovo blato je pod pritiskom razvoja mreže hidroelektrana u blizini izgubio preko 50% voda koje su kroz različite izvore punile močvaru. Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu”, objasnila je Matea Jarak, projektna suradnica iz WWF-Adrije. Osim biološke vrijednosti tog područja, vrijednost Hutovog blata je i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta.

„Prema zadnjim istraživanjima koja smo ovdje proveli, dokazano je da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50% površine te zemlje. U četiri godine zajedničkog rada u Hutovom blatu, restaurirano je preko 1488 ha površine parka. Gotovo dva kilometra kanala koji dovode vodu do svakog kutka blata smo restaurirali i obnovili njihove kapacitete zadržavanja vode. Odmuljivanjem šest hektara Deranskog jezera osigurane su ogromne količine vode koje su krucijalne za održavanje bioraznolikosti ali i sigurnosti lokalnog stanovništa. Protočnost kanala i veća zapremnina vode izravno doprinose borbi protiv klimatskih promjena održavajući tresetni obruč u kojem se skladišti CO2 iz atmosfere. Istraživanjima je potvrđeno čak sedam različitih podzemnih puteva kojima se blato puni vodom iz različitih okolnih izvora, poput krških polja u kojima nalazimo endemske vrste riba, koje je pod hitno potrebno zaštiti. Područje Karaotoka od dva i pol hektara smo očistili od invazivnih vrsta i restaurirali kako bi posjetitelji mogli uživati u netaknutoj prirodi”, objasnila je Jarak.

Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na okolnim vodotocima za potrebe hidroelektrana. Osim gubitka vode, Parku prijeti i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pogoršati. WWF-ov konzultant Edin Lugić predstavio je Plan regionalnog širenja dobre prakse obnove slatkovodnih ekosustava, koji podrazumijeva dijeljenje dobrih praksi naučenih pri restauraciji Hutovog blata, dok je dekan PMF-a u Sarajevu, prof. Nusret Drešković, objasnio kakvo je stanje u parku nakon obnove.

Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno. U posljednjih 45 godina izgubili smo jednu trećinu vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume. Istodobno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40% biljnih i životinjskih vrsta. A i njihov pad je značajan – od 1970. Godine, populacije slatkovodnih vrsta bilježe pad od čak 85%, prema WWF-ovom posljednjem Izvještaju o stanju planeta.

Projekt „MERLIN- Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context: Innovation, upscaling and transformation“ je najveći projekt u Europi koji se bavi restauracijom i transformacijom upravljanja vodenih ekosustava, u vrijednosti preko 22 milijuna eura i 46 partnerskih organizacija iz cijele Europe. Financiran EU sredstvima programa Horizon 2020, projekt poziva na transformativnu obnovu ekosustava, uvodeći rješenja temeljena na prirodi za hitnu sustavnu promjenu našeg društva, kroz čak 17 područja diljem Europe na kojima se oporavljaju rijeke, potoci i močvare.

Za više informacija: Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF-Adriji, ppetrac@wwfadria.org, +385912905976

O WWF-u:

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost i osiguravajući održivu uporabu obnovljivih prirodnih resursa, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: wwfadria.org/hr.