Svjetski dan ptica selica: Hutovo blato čuva neprocjenjivo ptičje bogatstvo

Širom svijeta druge subote u svibnju obilježava se Svjetski dan ptica selica. S ciljem podizanja svijesti javnosti o njihovom značaju i njihovih staništa.

Migracija ptica selica je u punom zamahu, a na njihovom međukontinentalnom putovanju ključna su odmarališta koja im pružaju neophodan odmor i izvor hrane.

”Upravo jedno takvo odmaralište i stanište ptica je jedinstvena submediteranska močvara u Europi – Hutovo blato, kod Čapljine koja se prostire na tisuće hektara površine. Ovo stanište, uz svoja jezera: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava je veliko odmaralište za veliki broj ptica koje dolaze s juga i idu na sjever i obrnuto. Riječ je o čapljama i trstenjacima ali i drugim pticama koje dolaze ovdje i koje su potražile sklonište i hranu na jugu. Sada se vraćaju u svoja gnjezdilišta na sjeveru Europe, gdje je hrana bogatija kao i uvjeti za njihovo gniježđenje”, pojasnio je za Fenu Josip Vekić iz stručne službe zaštite i nadzora Parka prirode Hutova blata.

Često, veli on, na tom svom putu od sjevera ka jugu i obrnuto koriste zračne struje, turbulencije, južni i sjeverni vjetar.

Tisuće kilometara bez stajanja

”Ptice su jako dobri letači jer imaju lagane kosti te zračnu vrečicu, učinkovitiju za disanje. Kao i više masnoće zbog čega imaju više energije od drugih vrsta i onda mogu, iako neke male i sičušne, par grama teške, prijeći razdaljinu od par tisuća kilometara. Čak i bez stajanja do odredišta”, priča Vekić.

Kao primjer daje pticu Apus apus (bez stopala) koje nikada ne slijeću na tlo, već umjesto toga na vertikalne površine. To su, kaže ptice, koje imaju kratke i kržljave noge, a služe im samo za hvatanje na zidove i stijene pa nemaju potrebe slijetati.

Kao vrhunski letači bez stajanja prelijeću i do 17 km, a prema podatcima Euroringa rekord drži ptica čigra koja je u tri mjeseca prešla 23 tisuće kilometara. Riječ je o pticama iz porodice galebova.

Uz povoljne klimatske uvjete i obilje hrane određeni broj ptičjih vrsta ostaje tijekom cijele godine na prostoru Hutova blata, gnijezde se i podižu svoje mlade. Iz te grupe Vekić izdvaja samo neke vrste: mali vranac, mala bijela čaplja, siva čaplja, čaplja danguba, žuta čaplja, gak, divlja patka i druge vrste.

”Zadnjih godina kod nas u Hercegovini nema snijega pa nema potrebe da idu na jug. Čak je i velika populacija ždralova prezimila u središnjoj Europi, odnosno nije imala potrebu za jugom”, kaže Vekić uz objašnjenje da se one ne bi ni selile s juga da imaju dovoljno hrane.

Ovogodišnji moto Međunarodnoga dana ptica je suživot ptica selica i ljudi u gradovima.

BiH na migratornom putu

Mnoge ptice, ističe Vekić, žive u blizini kuća. Tu su prvenstveno lastavice, čukovi, apusi te rode.

“Roda uglavnom ima u Livnu i Posavini, a kod nas su daurska i domaća lastavica, piljci, bregunice, sokolovke … Sve su to vrste koje su došle sa sjevera. Ćukovi su došli prije možda jedno mjesec dana, a po pjesmi koja se čuje stigli su i slavuji”, priča Josip Vekić, znalac ovih ptica koje naziva još i urbanom populacijom.

”To su sve vrste koje su jako značajne za nas ljude jer pojedu ogromne količine insekata u svojoj ishrani. Ove ptice ne kontroliraju samo broj štetočina i insekata koji bi inače ometali naše prirodno okruženje i naše usjeve već mnoge služe kao oprašivači, prenoseći sjeme i hranjive tvari diljem svijeta”, pojašnjava Vekić.

Kao zoran primjer daje par lastavica koje, dok hrane svoje mlade pojedu, kaže, i do 200 kg muha i drugih različitih insekata.

Vekić zato podvlači ključnu ulogu ptica selica u različitim regijama – održavajući prirodne ekosustave i održavajući život ljudi.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica, tijekom proljetne i jesenske migracije, prelijeće prostor između Europe i Afrike, koristeći Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, a njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama tisuća ptica močvarica tijekom migracija.