Terensko istraživanje ribljih zajednica Mostarskog blata i rijeke Bune

Ekspertni tim Ekološke udruge ”Anguilla“, u okviru projekta “Inventarizacija endemskih vrsta riba donjeg toka rijeke Neretve i Hutova blata nakon recentne invazije alohtonih karnivornih vrsta riba“, proveo je  terenska istraživanja na vodama Mostarskog blata i rijeci Buni. Nastavak je ovo aktivnosti provedenih na Hutovom blatu, rijeci Bregavi i rijeci Trebižat sa ciljem utvrđivanja endemskih ribljih vrsta, te identifikacije čimbenika koji utječu na njihov trenutni status.

Mostarsko blato je krško polje, a površina mu je  4130 ha.  Njegove vode pripadaju slivu rijeke Neretve. Glavni vodotok Mostarskog blata čine rijeka Lištica i njena pritoka Kragača. One nastaju slivom potoka Žvatić i Crnašnica. Zbog zaštite od poplava i korištenja vode u proizvodnji električne energije 2010 godine u rad je puštena Hidroelektrana Mostarsko blato, koja ima dva umjetna odvodna kanala i dva umjetna jezera.

Prema literaturnim podatcima u vodama Mostarskog blata je utvrđeno prisustvo autohtonih vrsta riba: potočna pastrva (Salmo cf. farioides), mekoustna pastva (Salmo obtusirostris), jegulja (Anguilla anguilla), prikanac (Phoxinellus pseudalepidotus), vijun (Cobitis sp.), a od unesenih vrsta američka zlatovčica (Salvelinus fontinalis), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykkis), američki somić (Ameiurus nebulosus) i šaran (Cyprinus carpio). Izrazito velik značaj u biološkom smislu ovom području daje steno-endemska vrsta prikanca. Njegovo nalazište vezano je  isključivo za vode Mostarskog blata. Živi do 4 godine, spolno sazrijeva već u prvoj godini života, a mrijesti se više puta u periodu višeg vodostaja. Mrijest traje od kraja januara do kraja maja. U periodu kada Mostarsko Blato nije poplavljeno prikanac živi u ponorima.

Opstanak endemskih i ugroženih vrsta, u kršu i u podzemnim prostorima, značajno je ugrožen prirodnim (klimatskim varijacijama), ali sve više i negativnim utjecajima izazvanim ljudskim djelatnostima. Intenzivni pritisci, rad hidrocentrale, zatvaranje ponora, izgradnja puteva, odlaganje smeća, pretjeran lov i krivolov, uzrokovali su smanjenje  brojnosti populacije prikanca.  Zbog toga je ova vrsta uvrštena na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava. U zadnjih 10-tak godina riblje zajednice dodatno su ugrožene i unošenjem  invazivnih vrsta kao što je sunčanica (Lepomis gibbosus), te poribljavanjem vrstama iz drugih slivova čime se dodatno ugrožava očuvanje autohtonih vrsta.

Obilaskom toka rijeke Lištice, kanala u obodnom dijelu Mostarskog blata, te umjetnih kanala i akumulacija, članovi ekspertnog tima Ekološke udruge ”Anguilla“ fotografirali su i zabilježili trenutno stanje površine voda ribljih zajednica. U suradnji sa članovima lovačkih i ribolovnih društava zabilježena je prisutnost prikanca u toku rijeke Lištice i kanalima u obodnom dijelu. Ovdje se u kanalima zadržao i   šaran. Na svim lokacijama zabilježeno je prisusto sunčanice. Ihtiofauna Mostarskog blata u zadnje vrijeme izražajno  je promijenjena. Nema više jegulje niti mekousne pastrve. Sa druge strane, pojavile su se unesene vrste poput somića, šarana, kalifornijske pastrve i američke zlatovčice. Od autohtonih vrsta je rasprostranjenje prikanaca i vijuna relativno brojno, ali s obzirom na limitirani areal rasprostranjenja ove vreste tretiraju se  kao ugrožene. Tijekom istraživanja i prema zabilješkama lokalnih ribara u vodama Mostarskog blata nisu registrirane predatorske vrste kao što su štuka (Esox lucius) i američki grgeč (Micropterus salmoides), koji su pronađene u vodama  Hutovog blata.

Rijeka Buna je lijeva pritoka Neretve i duga je svega 9 km. Ulijeva se u rijeku Neretrvu oko 15 km nizvodno od Mostara na lokalitetu Bunskih kanala. Prema literaturnim podatcima u Buni je utvrđeno pet vrsta riba: koljuška (Gasterosteus aculeatus), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss), masnica (Rutilus basak), potočna pastrva (Salmo farioides) i mekousna pastrva (Salmo obtusirostris ). Rijeka Buna je označena kao najvažnije mrjestilište mekousne pastrve, stoga je  neophodno  njezino očuvanje u budućnosti. Buna pokazuje značajke očuvane rijeke po sastavu ribljih zajednica ali cijeli njen tok danas je izložen ljudskim pritiscima koji znatno utječu na smanjenje ribljih populacija. Prema zabilješkama sportskih ribolovaca na rijeci Buni do sada nisu registrirane predatorske vrste.  Zbog iznimnog značaja u ihtiološkom smislu, po prvi put u povijesti na vodama rijeke Bune održano je Prvenstvo Federacije BiH u fly-fishingu (mušičarenju) u lipnju ove godine, a domaćin takmičenja je bilo Udruženje sportskih ribolovaca „Neretva 1933“ Mostar, koje je korisnik ribolovnog prava na području Grada Mostara. Sportski ribolovci sudjeluju i u akcijama poribljavanja koja financira JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao dio izvršenja utvrđenih obveza po odobrenom Godišnjem programu unapređenja ribarstva u ribolovnoj zoni Mostar. Tijekom prošle godine izvršeno je poribjavanje rijeke Neretve, Bune, Bunice i Radobolje sa 22.200 kom mekousne pastrve.

Rezultati provedenih istraživanja na Mostarskom blatu i rijeci Buni, kao i rezultati ranijih istraživanja na Hutovom blatu i rijekama Bregavi i Trebižatu biti će prikazani u završnom elaboratu koji će sadržavati spoznaje o statusu endemskih neretvanskih vrsta riba i utjecajima alohtonih invazivnih vrsta na njihove populacije.

Važno je istaknuti da su sve aktivnosti provedene u sklopu projekta “Inventarizacija endemskih vrsta riba donjeg toka rijeke Neretve i Hutova blata nakon recentne invazije alohtonih karnivornih vrsta riba“, kojeg sufinancira Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na osnovu provedenog Javnog konkursa za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2020. godinu. Ovi rezultati će poslužiti kao osnova za predlaganje mjera zaštite endemskih vrsta kao i mjera za snažniju kontrolu invazivnih vrsta.