SMART-Water: Umjetnom inteligencijom do čistih jezera

Projekt SMART-Water, kroz primjenu najsuvremenijih tehnologija prikupljanja podataka, unaprijedit će praćenje kvaliteta voda u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, osigurati osnovu za postavljanje novih standarda u oblasti zaštite životne sredine kao i podići svijest javnosti o važnosti očuvanja voda, kao jednog od najvažnijih resursa.

To je poruka s kick-off sastanka projekta SMART-Water koju je organizirala Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, jedan od partnera projekta.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je da kvaliteta vode direktno utječe na zdravlje flore i faune, ali i na zdravlje ljudi, pa je od izuzetne važnosti uspostaviti efikasne metode za njegovo stalno praćenje i unapređenje.

“Očekujemo da će projekt SMART-Water kroz uspostavljanje mreže senzora, baze podataka i naprednih alata za analizu omogućiti ne samo precizno praćenje stanja naših vodnih tijela, već i donošenje konstruktivnih odluka, koje će doprinijeti očuvanju ekološke ravnoteže i održivom razvoju svih naših regija. Ovo je prilika da kroz međudržavnu suradnju, zajednički rad i razmjenu znanja postignemo ciljeve koji su iznad granica naših pojedinačnih država”, rekao je Ćulafić.

Vjeruje da će rezultat SMART projekta biti veoma koristan za jezerske ekosisteme, ali i da će osigurati osnovu za postavljanje novih standarda u oblasti zaštite životne sredine.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, rekao je da projekt SMART-Water predstavlja značajan korak ka očuvanju biodiverziteta, unapređenju kvaliteta voda u regiji i primjer je uspješne suradnje između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

“Suočavamo se s ozbiljnim izazovima, kao što su zagađenje, prekomjerna eksploatacija i klimatske promjene, što zahtjeva koordiniran pristup i zajedničko djelovanje. SMART-Water ima za cilj da kroz primjenu najsuvremenijih tehnologija i hibridnih modela prikupljanja podataka unaprijedi praćenje kvaliteta voda u regiji. Razvijanjem kolaborativne web GIS platforme i uključivanjem svih relevantnih aktera stvorit ćemo uvjete za efikasnije upravljanje i zaštitu naših vodenih sustava”, istaknuo je Gazdić.

Osim što obuhvaća tehnološke inovacije SMART Water, kako je ukazao, ima i snažan edukacijski karakter.

“Jedan od ključnih ciljeva jeste podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja voda, kao jednog od najvažnijih resursa. Ogranizirat ćemo brojne edukacijske programe i obuke te tako raditi na stvaranju odgovornog odnosa prema prirodi koja je od vitalnog značaja za opstanak naših zajednica. Ove aktivnosti imaju zadatak da ojačaju kapacitete naših institucija, ali i da građanima približe značaj očuvanja voda kao ključnog prirodnog resursa”, kazao je Gazdić.

Projekt će, kako je dodao, omogućiti unapređenje postojećih zakonodavnih i regulacijskih okvira.

“Na osnovu podataka prikupljenih kroz projekt bit će moguće napraviti nove smjernice koje će osigurati efikasnije upravljanje i zaštitu voda u našoj regiji. Vjerujem kako će pomenuti poduhvati poslužiti kao primjer za buduće projekte u oblasti zaštite životne sredine”, poručio je Gazdić.

Neven Cukrov ispred Instituta Ruđer Bošković pojasnio je da projekt SMART- Water uključuje integraciju različitih senzora, koji će pratiti kvalitetu unutarnjih voda u realnom vremenu, a trajat će tri godine.

“Projekt je počeo prije 20-ak dana i trajat će do 31. srpnja 2027. godine. Europska unija sufinancira projekt s nešto više od 1,3 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta je nešto preko 1,5 milijuna. Cilj projekta je da se unutarnje vode održe zdrave, kao i njihova bioraznolikost, odnosno da se održi sadašnje stanje, kao i da se ono poboljša. Najveći problem praćenje kvaliteta vode je cijena. Da bi nešto redovito pratili morate redovito izlaziti na teren, mjeriti sondama, uzimati uzorke, kasnije ih analizirati i to sve košta”, objasnio je Cukrov.

U okviru projekta, kako je pojasnio, kupit će se sonde, senzori, uspostavit će se geoportal gdje će se učitavati svi podaci i biti dostupni zainteresiranoj javnosti i istraživačima koji će podatke ubacivati u modele i predviđati budućnost.

“Sve će se raditi na tri pilot lokacije, odnosno u svakoj zemlji će biti jedna pilot lokacija. U Hrvatskoj je to Vransko jezero, u Bosni i Hercegovini na području Parka prirode Hutovo blato radit će se Deransko jezero, a u Crnoj Gori dio Skadarskog jezera. Sve podatke i iskustva ćemo uključiti u kompletan sustav, koji će moći na jeftiniji način detaljnije pratiti stanje, što naravno neće isključiti redovne monitoringe, ali ćemo biti sposobniji i moći ćemo bolje predviđati razvoj situacije i održati naše unutarnje vode zdravim i lijepim”, rekao je Cukrov.

Silvija Šiljeg iz Centra za geoprostorne tehnologije sa Sveučilišta u Zadru, kazala je da kroz sprovođenje projektnih aktivnosti nastoji se poboljšati razina podataka o kvaliteti vode, a da bi se to dogodilo potrebno je identificirati praznine, odnosno ograničenja.

“Ne možete napraviti analize i interpretaciju podataka, ako ne raspolažete kvalitetnim harmoniziranim podacima. U skladu s tim ćemo implementirati suvremene tehnologije kroz razvoj GIS baze što će biti temelj za sve tri zemlje i za buduća istraživanja. Razvit ćemo metodološki okvir praćenja i procjene kvalitete vode koji se temelji na integraciji četiri pristupa: in-situ uzorkovanje, regresijske analize, daljinska istraživanja i umjetna inteligencija, a sve s ciljem identificiranja rizika”, rekla je Šiljeg.

Šiljeg je naglasila kako se kroz projekt želi čuti i glas donositelja odluka, znanstvenika i lokalne zajednice s ciljem jačanja svijesti u zaštiti prirodnih resursa.

Projekt SMART-Water sprovode: Institut Ruđer Bošković (HR), Sveučilište u Zadru (HR), Park prirode Hutovo blato (BH), Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ME), Agencije za zaštitu životne sredine (ME).

Projekt “SMART-Water” odobren je za financiranje u sklopu programa Interreg VI-A IPA CBC Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro 2021-2027. Ukupna vrijednost projekta 1.532.652,51 EUR od kojih su sredstva IPA III CBC 1.302.754,62 EUR. Projekt je sufinanciran sredstvima ERDF i IPA III fondova Europske unije.